Hrvatski kajkavski kolendar ili protuhrvatski kojekajkavski štolendar

[Ljudevit Kaj]

Međimurje, br. 2909 / 2011-01-25

Skribomanski parazitizam

Neshvatljivo je da jedan Horvat može biti toliko ksenofobičan, bojati se ukupne hrvatske nazočnosti u jednom mediju koji osim kajkavskoga s istim pravom nosi i atribut hrvatski. Dakle Hrvatski kajkavski kolendar, a ne samo kajkavski, gospodine Horvat. Upravo zato što je bio svjestan relikata mađaronske svijesti kod nekih svojih sunarodnjaka pokojni je profesor Bartolić uvijek inzistirao na atributima hrvatsko Međimurje i hrvatski kajkavski jezik, pa i u nazivu ovoga glasila, želeći izbjeći podjele i mržnju kojoj smo svjedoci na nogometnim stadionima, a prelijevaju se bjelodano i na stranice tiska.


Autor članka: Ivan Pranjić

Iako s odbojnošću ulazim u polemičku kaljužu s Ivom Horvatom iz Zagreba, zbog mnogih tisuća čitatelja lista Međimurje i Međimurskoga kajkavskoga kolendara dužan sam mu odgovoriti na objede kojima nas već drugi put zasipa. Ničim izazvan, ovaj dokoni gospodin i prije godinu dana, kao i sada, napao je Uredništvo Hrvatskoga kajkavskoga kolendara kako tobože ne objavljuje kajkavske tekstove. Upozorili smo ga da stavi naočale, još jedanput pobroji sve kajkavske stranice i usporedi ih s ranijim godištima našega glasila. Pošto je shvatio da se ne može javnosti u oči lagati ovaj pasionirani djelitelj bukvica jedno vrijeme se primirio, ali nakon novoga broja Kolendara evo njega opet. Kako smo ovaj puta objavili preko osamdeset stranica kajkavskoga teksta, što je jedinstven slučaj u našoj publicistici, na što smo skrenuli pozornost već u Uvodniku, gospodin s podignutim prstom pronalazi nove „nedostatke“. Smeta mu što, osim izvorne kajkavštine u beletrističkom bloku i triju znanstvenih studija o tom fenomenu, nismo pisali o kajkavskim rječnicima dr. Đure Blažeke i njegovih suradnika (Erika Racz idrugi). Slažemo se da dr. Blažeka i njegov rad zavrjeđuju pozornost naše javnosti i upravo smo ga stoga pozvali na suradnju koju je svesrdno prihvatio i u prošlom broju Kolendara (onom koji gospodin Horvat još nije stigao pročitati) objavio petnaest kartica teksta o kajkavskoj jezičnoj problematici. Osim toga, podsjećam „zaboravnog“ gospodina Horvata da je upravo naš Ogranak 2008. godine objavio Blažekinu knjigu Međimurski dijalekt. Zašto, uostalom, gospodin Horvat, umjesto što prigovara, sam nije napisao i poslao kakav tekst o tim rječnicima. Zato što je to ozbiljan posao, a ne puko brbljanje i dijeljenje poslova onima koji ionako previše rade. Zagrebački samozvani arbitar međimuirskih kulturnih prilika ne mora, doduše, znati sve što se na tom planu događa u Insuli Murodravani, ali slučajno sam jedan od rijetkih međimurskih profesora hrvatskoga jezika koji su uključeni u spašavanje kajkavskoga jezičnoga blaga. Već desetak godina, zajedno sa svojim učenicima, sudjelujem u skupljanju i očuvanju već zaboravljenih kajkavskih riječi na čemu nam je i dr. Blažeka zahvalan. Uspjeli smo od potpunog zaborava spasili stotine leksema i frazema koji bi bez tog angažmana ostali u mraku zaborava. Veliku pozornost posvećujem i njegovanju pisane kajkavske riječi u gimnazijskoj populaciji pa je tako moja učenica Ana Ban prošlogodišnja dobitnica Prve nagrade u srednjoškolskoj kategoriji, književnoga natječaja Međimurski motivi, za prozni kajkavski tekst. U svome polemičkom bijesu gospodin arbitar namjerio se na sasvim krivoga čovjeka.

Što nam još zamjera dignuti prst iz Zagreba? U svojoj ljutitoj epistoli ovaj kolumnist rubrike Glas javnosti protestira: Uopće, ne samo u HKK, nedostaje nam pozitivan odnos prema prekomurskoj grani hrvatskih Međimuraca, čiji je autohtoni (samonikli) jezik ogranak međimurskog dijalekta.

Gospodine Horvat!!! Ovo je da čovjek svisne od jada. Upravo broj koji kritizirate donosi na 458., 459. i 460. stranici tekst Davora Dolenčića Hrvatsko kulturno društvo Pomurje – Lendava. Tu su i dvije fotografije Tamburaške i folklorne sekcije HKD Pomurje, te fotografija prostorija Hrvatskoga doma u Lendavi na čijem sam svečanom otvorenju i sam, zajedno s članovima Predsjedništva našega Ogranka, sudjelovao. U novinama Glas Hrvatskog društva Pomurje, ako uopće znate da postoje, u broju 6. iz 2009. možete naći tekst i fotografiju s predstavljanja knjige kajkavskih dramskih tekstova Sedam glavnih, Vladimira Mesarića, na kojoj sudjelujem u Lendavi upravo na poziv HKD Pomurje. To nisu jedini moji susreti s pomurskim Hrvatima. S izaslanstvom našega Ogranka predao sam njihovoj novoosnovanoj knjižnici primjerke svih naših nakladničkih projekata. S profesorom Hranjecom pozvan sam u Uredništvo multikulturne revije Lindua koja je trojezični međunacionalni projekt sa sjedištem u Lendavi. Ne morate gospodine Horvat, dakako, biti upućeni u sve segmente moje angažiranosti, ali Vas prosim kada pišete o Hrvatskom kajkavskom kolendaru, da ga makar pažljivo prolistate jer na čitanje Vas je iluzorno nagovarati. U protivnom, stalno će Vam se događati, kao i do sada, da obmanjujete čitateljstvo lista Međimurje čije Uredništvo Vam benevolentno objavljuje pisma već puna dva desetljeća. Imam za Vas u tom smislu jedan koristan savjet. Na kraju svakog našeg godišnjaka tiskamo jednu zanimljivu rubriku pod naslovom Kazalo. Savjetujem Vam, pošto ima svega nekoliko stranica, da barem nju pažljivo pročitate pa se ubuduće između Vas i čitatelja ovoga lista neće događati toliki tragikomični nesporazumi, a ja ću imati više vremena za bavljenje kajkavskim tekstovima, umjesto Vašim štokavskim.

Čime smo još naljutili ovoga budnog i sveprisutnog pravednika? Srdit je što dajemo prostora i temama izvan kajkavskoga govornog područja. Bijesan je što osim suradnika iz sjeverozapadne Hrvatske donosimo tekstove od Osijeka do Siska, od čakovca do Visa. Poseban problem mu je izvandomovinska Hrvatska: Međutim što čini urednik HKK? Njega, kako se vidi iz Kolendara, više zanimaju pojedini dijelovi Like… Isto je s dolinom Usore i s Dobojem u BiH, o čemu urednik objavljuje posebne tekstove (prozu i liriku). Neshvatljivo je da jedan Horvat može biti toliko ksenofobičan, bojati se ukupne hrvatske nazočnosti u jednom mediju koji osim kajkavskoga s istim pravom nosi i atribut hrvatski. Dakle Hrvatski kajkavski kolendar, a ne samo kajkavski, gospodine Horvat. Upravo zato što je bio svjestan relikata mađaronske svijesti kod nekih svojih sunarodnjaka pokojni je profesor Bartolić uvijek inzistirao na atributima hrvatsko Međimurje i hrvatski kajkavski jezik, pa i u nazivu ovoga glasila, želeći izbjeći podjele i mržnju kojoj smo svjedoci na nogometnim stadionima, a prelijevaju se bjelodano i na stranice tiska. U Kolendaru imamo rubriku Hrvati izvan Lijepe Naše u kojoj smo objavili tekstove pomurskih, čikaških i Hrvata iz Usore, ali prolistate li makar letimično brojeve koje je uređivao prof. Bartolić u svakome ćete naći slične tekstove od Australije preko Kanade i SAD-a do BiH. Usora, Žepče i Lašvanska dolina jedine su preživjele hrvatske enklave u Bosni, nakon posljednjega rata, i jedino se još tamo govori i piše hrvatskim jezikom. Nikakva ksenofobična skribomanija neće nas spriječiti u podršci toj kulturi i tome jeziku. Kako nešto bolje poznajem Usoru to sam njezinim piscima dao malo prostora. Podrška zemlji i kulturi u kojoj je donedavno živjelo osamsto tisuća Hrvata, neće izostati ni ubuduće. Vi licemjerno hvalite u uvodu svoga pisma profesora Bartolića, ali dok je bio živ i dok su ga javno blatili niste mu uputili niti jedan redak podrške u svojim brojnim napisima. To su onda činili prijatelji iz Matice hrvatske zajedno sa mnom, a on danas brani mene svojom ostavštinom na koju se mogu pozivati.

Što još smeta ovom Horvatu kojeg ugrožavaju Hrvati izvan Lijepe Naše? Smeta mu što Uvodnik pišem standardnim hrvatskim, a ne kajkavskim jezikom. Standardni hrvatski jezik zajednička je kulturna stečevina svih Hrvata, a on im je i politička poveznica čiju standardizaciju su započeli isusovci u vrijeme protureformacije. Već su mu tada položeni kameni temeljci; od gramatike preko rječnika do cjelovitog prijevoda Biblije. Proces njegove afirmacije bio je dug i bolan, ali je dovršen i osamostaljenjem Hrvatske konačno je postao slobodnim izrazom nacionalnog kulturnog identiteta. Nositelj sam diplome profesora hrvatskoga jezika Filozofskog fakulteta Zagrebačkog sveučilišta. Mislim, govorim i pišem tim jezikom, a ne nekim idiomom, kolikogod se nikada nisam, niti ću se odricati svoga podrijetla, naprotiv. To je jezik kojim se najbolje izražavam i njime ću pisati dok sam živ. Ako mi i u jednom mediju u Hrvatskoj ikada bude zabranjeno služiti se njime taj medij smatrat ću nehrvatskim. Gospodin Horvat ovako mudruje: Zar bi se recimo u „Slavonskom kalendaru“ mogao pojaviti predgovor na kajkavskom ili čakavskom? Nezamislivo. A štokavski može u kajkavskom kolendaru? Zakaj? Zato kaj kajkavci nemaju samopoštuvanje. Ovako površno izjednačavanje narječja i standardnoga jezika svojstveno je samo jezikoslovnim diletantima. Da sam Uvodnik napisao nekim bosanskim idiomom to bi onda bilo nezamislivo, neukusno, pa čak i uvredljivo za naše čitateljstvo, ali nikada neću moći drugačije, osim kao podvalu, razumjeti tezu da je nedostatak samopoštovanja kod kajkavaca čitanje standardnoga hrvatskog teksta. To onda znači da Horvatovi kajkavci boluju od nedostatka samopoštovanja dok slušaju nastavu, gledaju televiziju i čitaju enciklopedije na standardnom jeziku. To onda znači da i sam Horvat nema „samopoštuvanja“ dok piše ovo pismo jer i ono je, izuzev nekoliko sintagma, napisano standardom. To onda znači da je i svih pet njegovih tekstova koje je objavio u Kolendaru pisano bez „samnopoštuvanja“ jer svi su oni, bez izuzetka, pisani standardom.

Ono što nikako sebi nisam htio dopustiti to je ulagivačko pisanje kajkavskoga uvodnika koji bi zvučao poput govora robota, poput Horvatovih kajkavskih rečenica. Ne želim pisati standardnom sintaksom, a kajkavskim leksikom. Na svu sreću u Hrvatskoj još ima onih pisaca koji nisu, poput Horvata, izgubili vitalnu vezu s kajkavštinom. Sve koje osobno poznajem pozvao sam na suradnju u Kolendar, a pozivam ih i ovim putem. Kada ćemo imati dovoljno estetski vrijednoga kajkavskoga teksta za 250 stranica Hrvatskoga kajkavskoga kolendara misija će mi biti ispunjena, ali i tada ću pisati uvodnike na standardnome hrvatskome književnom jeziku upravo iz poštovanja prema kajkavštini. Tome ambicioznom cilju ove godine smo se znatnije približili nego prošle i to je ono što razne Horvate brine. Jedan dotepenec, rođeni štokavac, napravit će najbolji Kajkavski kolendar u njegovoj povijesti. Idemo mu skinuti glavu dok to svima ne postane jasno. Jeste li se ikada zapitali kako to da me je Predsjedništvo Ogranka Matice hrvatske Čakovec izabralo za glavnoga urednika svoga najvažnijeg projekta. Pa valjda zato što nakon smrti profesora Bartolića za taj posao u Ogranku nije bilo kvalificiranijeg čovjeka. Pa valjda zato što sam kao mentor, redaktor i lektor sudjelovao u objavljivanju petnaestak knjiga svojih učenika od kojih su neki danas već značajni hrvatski pisci. Pa valjda zato što me najbolji međimurski kajkavski pisci zovu da sudjelujem u promocijama njihovih knjiga i da im pišem predgovore. Ti ljudi nisu ksenofobični, nego znaju razlikovati ukus od neukusa, umijeće od neznanja i ljubav od mržnje.


Zvir:
http://www.medjimurje.hr/clanak/2909/2011-01-25/skribomanski-parazitizam

[Ljudevit Kaj]

Vésnik 11. velačě 2011 / Tribina

Naopaka logika

Ivan Pranjić, urednik Hrvatskog kajkavskog kolendara, navješćuje da će i kada u Kolendaru bude 250 stranica kajkavskog testa, pisati uvodnike na standardnom književnom jeziku »upravo iz poštovanja prema kajkavštini«


IVO HORVAT

Pročitavši u listu Međimurje od 25. siječnja odgovor Ivana Pranjića na moju kritiku sadržaja Hrvatskog kajkavskog kolendara za 2011., opet sam u dvojbi: ima li uopće smisla reagirati na sve ono što Pranjić iznosi?

Za njega ja sam »dokoni gospodin«, »samozvani arbitar«, »obmanjivač« čitateljstva, »budni i sveprisutni pravednik«, »ksenofobičan«, onaj koji »licemjerno hvali kvalitete prof. Bartolića«, »jezikoslovni diletant«, »amater arbitar iz Zagreba« itd., sve etiketa do etikete. Kako razložno polemizirati s takvim čovjekom kad ne uvažava argumente koje sam iznio? Da ponovno doživim vrijeđanje?

A moj osvrt na HKK bio je, kao što se čitatelji sjećaju, dobronamjeran: pohvalio sam veći dio uvrštenih tekstova, ponešto zamjerio što nije tematski prihvatljivo, kritički se osvrnuo na jedan politički tekst, savjetovao što da se objavi u sljedećem broju. Ali, čini se, da sam povrijedio uredničku taštinu gospona Pranjića: što da se tamo neki Horvat kritički osvrće na HKK?! Ili bilo tko. Jer on sebe ocjenjuje najvišom ocjenom pa kaže da ga je Predsjedništvo Ogranka Matice hrvatske Čakovec izabralo za glavnog urednika HKK »pa valjda zato što nakon smrti profesora Bartolića za taj posao u Ogranku nije bilo kvalificiranijeg čovjeka«. Bilo ih je, samo ih je trebalo pozvati.

Na moju zamjerku što je uvodnik u HKK-u napisao na štokavskom standardu a ne na kajkavskom jeziku, što bi bilo normalno za takvo izdanje, Pranjić prkosno izjavljuje: »Ono što nikako sebi nisam htio dopustiti, to je ulagivačko pisanje kajkavskoga uvodnika koji bi zvučao poput govora robota, poput Horvatovih kajkavskih rečenica.« I navješćuje da će i onda kada u Kolendaru bude 250 stranica kajkavskog testa, pisati uvodnike na standardnom književnom jeziku »upravo iz poštovanja prema kajkavštini«. Tko zna kakva je to naopaka logika gospona Pranjića?

A što se pak tiče moga odnosa prema dr. Bartoliću, čime se - kako veli Pranjić - licemjerno hvalim, što on zna o tome? Prvu polemiku s Bartolićem imao sam 1993. u Vjesniku u povodu istupa nekih intelektualaca u Hrvatskom saboru. To navodim i u svojoj knjizi »U hrvatskoj areni«, treba samo čitati. Surađivali smo godinama, sudjelovali, preko Vjesnika, u subotu sa Stipom Šuvarom u povodu njegovih prijedloga da se promijeni ustavni naziv hrvatskog jezika. Bartolić mi je redovno objavljivao tekstove u Hrvatskom sjeveru. Nisam pristajao na nagovor nekih pojedinaca iz Čakovca da se od njega ogradim, premda se nisam slagao s nekim Bartolićevim istupima. I što je u tome »licemjerno«?

Pranjiću zamjeram što ništa ne objavljuje o kulturnom životu pomurskih Hrvata, onih desetak tisuća naših ljudi s mađarske strane Mure u okolici Velike Kanjiže, pa savjetujem da se objavi razgovor s dr. Erikom Ratz, vrijednom skupljačicom leksičkog blaga u hrvatskim selima uz Muru. A HKK-ov urednik mi odgovara da se varam jer je u Kolendaru objavljen tekst o djelovanju Hrvatskog kulturnog društva Pomurje u Lendavi. Čini se da urednik nema pojma što su i gdje su pomurski Hrvati.

Autor je novinar i publicist iz Zagreba

Zvir:
html: http://www.vjesnik.hr/html/2011/02/11/Clanak.asp?r=sta&c=1
pdf: http://www.vjesnik.hr/pdf/2011/02/11/10A10.PDF

i/ili
S takvim taštim čovjekom nema normalnog razgovora
http://www.medjimurje.hr/clanak/2911/2011-02-08/s-takvim-tastim-covjekom-nema-normalnog-razgovora

[Ljudevit Kaj]

Osvrt na Hrvatski kajkavski kolendâr 2011.
(vezano i za polemiku Horvat-Pranjić na stranicam Vésnika i Međimurja 11. / 25.01.2011.)

Krajša ina(t)čica osvrta

(Joža) Skok na dûkšu ina(t)čicu:
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvatski-kajkavski-kolendar-ili-protuhrvatski-kojekajkavski-stolendar/msg29063/#msg29063

Vrbaski kajkavski kolendâr 2011.

I zâjni tzv. Hrvatski kajkavski kolendâr (HKK) za leto 2011. zgledi kak Jajcě na Vrbasu v BiH - nâzivno, zvâna kajkavski, a znûtra ŠTAndardno-štokavski.
Prvi celoviti kajkavski članek pojavlujě sě tek na 419. stranice, a vučeščě kajkavske tekstov jě 4 (računajuč beletristiku 16) posto.
Vuredništvo HKK-a z punum parum déla na dugovečnosti kaja – na žalost, ostvarujûči slogan: "Navék on živi ki zgině poštěno (teroga zatûčemo)”.


Zebrâně misli vuz tzv. Hrvatski kajkavski kolendâr 2011.

Bele-tristika i crne-statistika (tal. triste = tûžno)
Kajkavski čitatel sě nad 5/6 sadržajov HKK-a ščuđâva (jerbo nésu na kajkavskomu), a na 1/16 strânic morě čitati ščuđâvajna na kajkavskomu (pesniki su čuđenjě svéta).

Bosanski klonec
I za vrémě vurednikovajna Zvonkeca Bartličovoga su v HKK-u ovozemâlski sadržaji bili gotovo sklučivo na hrvatistan.dardu. Da jě Pranjič zebrân za glâvnoga vurednika, neki su pomislili: oj us(k)oro dob(r)oje*.
Na žalost, brzo sě spostavilo zâke jě štokavec Pranjič zebrân za usoritoga* kajdinâla HKK-a - da vukině predgovor, vpelatvu na kajkavskomu. Otkajkavizérani člani redakcijě (redukcijě), žmekšě bi našli prikladno opravdâjně za klept-omanjsko* vukinučě toga stečenoga prâva. Praksa je pokazâla da jě Pranjič bosanski klonec svega prethodnika, vuz simboličku râzliku glede jezika pisajna vpelatvě. Sjaši Kurta da uzjaše Murta.

Lepûtek i šlepûtek, šlap(û)rtek
Pranjič v polemike z Horvatom skandalozno, jězično-(k)ras(n)istički zahtéva estetiku kajkavskoga teksta kak preduvet vuvrščejna v HKK, dok jě estetika ŠTAndardnoga štokavskoga vunaprovo kakti od Boga dâna: «Kada ćemo imati dovoljno estetski vrijednoga kajkavskoga teksta za 250 stranica Hrvatskoga kajkavskoga kolendara misija će mi biti ispunjena».
Sliči to na PraNičeanizem: sim ŠTAndardno-štokavski Nadčovek, glasnogovornik, tam pak kajkavski (č)k(o)met, raja.
"Neću van više govorit o zajiku kega me je moja mat navadila, vami je lep vaš, ne zato ča je veći od mojga (i standard) nego zato ča je vaš, ja volin svojga, ne zato ča je mići nego zato ča je moj." (Vedrana Rudan, kolumnistica Nacionala)

Mozgospirateli v obr(e)zovnomu procesu
"Standard nije svetinja. Skandalozno je kad djecu u školi optužuju da ne znaju materinji jezik govoreći im «nemoj tako govoriti», «ružno govoriš», «krivo govoriš». Standard je bitan još samo starim rigidnim jezikoslovcima" (lingvist dr. Mate Kapović v interview-u Globusu).
Na žalost jě med vučiteli hrvatskoga jezika v (polu)kajkavskem / (polu)čakavskem krajem prěveč one teri su črez vlastito „obrazovno“ mozgo-prajn(ičejn)ě zgubili kajkavski/čakavski obraz i sâmi postali hohŠTAplerski mozgospirateli.

Dalekovidni(čki) Helvećani / Švicarsko-njemački TV i radijski model za spas nestandardiziranega kajkavskega (čakavskega)
(pisano čakavski)
Švicarsko-njemački model karakterizera lagana prevlast nestandarda („dijalekta") nad standardon („književnen govoron") na radiju i TV na svešvicarsko-njemačke razine (oko 4.5 milijuna judi).
Ča se pak (među)regionalneh odn. (među)kantonalneh televizij i radij tiče (pojedinačno pokrivaju od nekoliko desetak tisuć do 1,5 milijuna stanovniki), praktički si programi su na nestandarde (npr. TeleZueri, TeleBasel, TeleBärn, ...).

Kajjak na štokavske voda
Kajkavski se ne da štokajuči razvijati, zvučavati, popularizerati, emanciperati, voleti, najmenjše pak zveličavati. Štokajuči, Kaj se efemerizera i dekredibilizera (prof. Željko Funda).
Kajkavski sě něsmě zméjnšati na (le)poeziju i na kajirsku egiptologiju.

Boss i Herzog HKK-a
HKK tréba bossa i Herzoga (šéfa i (s)vojvodu) teri sě bû istinski zalagal za emancipâciju kaja v Kajledâru.
HKK nětreba pilke, sprevoditelě, nek (morebitno, privremeno) prevoditelě na kajkavski.
Ak bi sě nastavila dosadašna protukajkavska hohŠTAplerska politika v HKK-u bi sě ostvârila Krležina prognoza z Khevenhillera: "Pri koncu pak ot-omanjski* potûkel nas sě bû".
Dosti jě protukajkavskoga skrib-omanjskoga* parazitizma v HKK-u.
Živela Matica hrvatska, dole truti (i Bruti protu)hrvatski!


* pré(več)štimani glâvni vurednik tzv. Hrvatskoga kajkavskoga kolendâra prof. Pranjić rođen jě v Omanjske, blizu Usore i Doboja, BiH

[Ljudevit Kaj]

Osvrt na Hrvatski kajkavski kolendâr 2011.
(vezano i za polemiku Horvat-Pranjić na stranicam Vésnika i Međimurja 11. / 25.01.2011.)

Dûkša ina(t)čica članka

(Joža) Skok na krajšu ina(t)čicu:
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvatski-kajkavski-kolendar-ili-protuhrvatski-kojekajkavski-stolendar/msg29062/#msg29062

Vrbaski kajkavski kolendâr 2011.

I zâjni tzv. Hrvatski kajkavski kolendâr (HKK) za leto 2011. zgledi kak Jajcě na Vrbasu v BiH - nâzivno, zvâna kajkavski, a znûtra ŠTAndardno-štokavski.
Prvi celoviti kajkavski članek pojavlujě sě tek na 419. stranice, a vučeščě kajkavske tekstov jě 4 (računajuč beletristiku 16) posto.
Vuredništvo HKK-a z punum parum déla na dugovečnosti kaja – na žalost, ostvarujûči slogan: "Navék on živi ki zgině poštěno (teroga zatûčemo)”.


Zebrâně misli vuz tzv. Hrvatski kajkavski kolendâr 2011.

Bele-tristika i crne-statistika (tal. triste = tûžno)
I zâjni tzv. Hrvatski kajkavski kolendâr (HKK) za leto 2011. zgledi kak Jajcě na Vrbasu v BiH - nâzivno, zvâna kajkavski, a znûtra štokavski.
Kajkavski čitatel sě nad 5/6 sadržajov HKK-a ščuđâva (jerbo nésu na kajkavskomu), a na 1/16 strânic morě čitati ščuđâvajna na kajkavskomu (pesniki su čuđenjě svéta).
Ak sě glediju samo zemâlski sadržaji (daklem, bez vunzemâlskě beletristikě), onda jě na nâzivnomu jeziku HKK-a, na hrvatske kajkavščine, tek 4 posto odnosno 20 strânic - gledeč sumarno (i) sumorno.
Računajûč pak i (pofalnu, ali po očuvâjně kaja tek) beletri(vijali)stiku pisanu na hrvatske kajkavščine, samo 1/6 volumena HKK-a otpada na kaj.

Ka(j)valerija kak ka(j)lvarija
Prvi celoviti kajkavski članek (avutoricě z Konjščině) pojavlujě sě na tek na 419. stranice HKK-a. Bez pardona délaju z kajkavcov (po)kojně.
Kaj jě v HKK-u 419. rupa na vrbaske svirale - valda radi oně biblijskě "Teri sû zâjni, bûju prvi".
Vuredništvo HKK-a z punum parum déla na dugovečnosti kaja - ostvarujûči slogan: "Navék on živi ki zgině poštěno (teroga zatûčemo)".

Kolumbovo kajcě i bosanski klonec
Né profesor (štofesor) Pranjić otkril Ameriku glede protukajkavskě jězičně vuređivačkě politikě v HKK-u. On jě samo nastavil ko-mesârsku praksu svega prethodnika.
I za vrémě vurednikovajna Zvonkeca Bartličovoga su v HKK-u ovozemâlski sadržaji bili gotovo sklučivo na hrvatistan.dardu. Bila jě to dûga Bartolomejska nôč i kmica po kaj v HKK-u. Da jě Pranjič zebrân za glâvnoga vurednika, neki su (pozâbeč Murphyja, odn. da navek morě biti još goršě) pomislili: oj us(k)oro dob(r)oje*.
Na žalost, brzo sě spostavilo zâke jě štokavec Pranjič zebrân za usoritoga* kajdinâla HKK-a - da vukině predgovor, vpelatvu na kajkavskomu. (jerbo kakti ni posle 20 lét med hrvatski kajkavci němrě napisati jěnu stranicu na kajkavskomu, ili pak pozabi predgovor dati prevěsti (i) na kajkavski). Otkajkavizérani člani redakcijě (redukcijě), žmekšě bi našli prikladno opravdâjně za klept-omanjsko* vukinučě toga stečenoga prâva. Praksa je pokazâla da jě Pranjič bosanski klonec svega prethodnika, vuz simboličku râzliku glede jezika pisajna vpelatvě. Sjaši Kurta da uzjaše Murta.

Lepûtek i šlepûtek, šlap(û)rtek
Pranjič v polemike z Horvatom skandalozno, jězično-(k)ras(n)istički zahtéva estetiku kajkavskoga teksta kak preduvet vuvrščejna v HKK, dok jě estetika ŠTAndardnoga štokavskoga vunaprovo kakti od Boga dâna: «Kada ćemo imati dovoljno estetski vrijednoga kajkavskoga teksta za 250 stranica Hrvatskoga kajkavskoga kolendara misija će mi biti ispunjena».
Ovo jě eksplicitno kulturtrégerstvo, na linije negérajna (nogérajna) hrvatskě jězičně râznolikosti, bitnoga eleměnta našoga nacionalnoga identitéta.
Sliči to na PraNičeanizem: sim ŠTAndardno-štokavski Nadčovek, glasnogovornik, tam pak kajkavski (č)k(o)met, raja.
"Neću van više govorit o zajiku kega me je moja mat navadila, vami je lep vaš, ne zato ča je veći od mojga (i standard) nego zato ča je vaš, ja volin svojga, ne zato ča je mići nego zato ča je moj." (Vedrana Rudan, kolumnistica Nacionala)

Ozaljoščena porodica / Tromeđimurjě
Da bi kakti vis major oprâvdal nesrâzmernu prisutnost štokavskoga ŠTAndarda v HKK-u (96 posto ne računajûč bele-tristiku, 84 posto računajuč ju), Pranjič sě poziva i na Zrinskě, teri su prôbali napraviti jěn standard od se tre hrvatske jezikov (ozaljski kniževni krûg).
Vuto imě v HKK jě vuvrščen i jen krâtki čakavski (zapraf cakavski) članek z otoka Visa. To jě pofalno, al sě němre zlorabiti kak alibi za kalendârsku supremâciju štokavskoga ŠTAndarda i za (vis)majorizâciju kaja v HKK-u.

Jajčani šamp(i)on za kajkavskě glâvě
Dok jě na priliku gradiščansko-hrvatski kaledâr 95 posto pisan na gradiščansko-hrvatskomu jeziku, v Kajlendâru (HKK-u) čak ni predgovor, vpelatva né na kajkavskomu.
Odgovarajûč Horvatu (teri pišě da kajkavci némaju samopoštuvajně, pak im sě v HKK-u namečě čak i štokavski pisan predgovor) Pranjič poručujě kajkavcem da ne išču dlaku (kajkavski) v jajcu, jerbo bi to značilo da "kajkavci boluju od nedostatka samopoštovanja i dok slušaju nastavu, gledaju televiziju i čitaju enciklopedije na standardnom jeziku".
Prema trenutočne situâcije kajkavci su betežni od viška samo i samo ŠTOvajna v spomenutem medijem, čak i na (med)regionalne razine.

Mozgospirateli v obr(e)zovnomu procesu
"Standard nije svetinja. Skandalozno je kad djecu u školi optužuju da ne znaju materinji jezik govoreći im «nemoj tako govoriti», «ružno govoriš», «krivo govoriš». Standard je bitan još samo starim rigidnim jezikoslovcima" (lingvist dr. Mate Kapović v interview-u Globusu).
Na žalost jě med vučiteli hrvatskoga jezika v (polu)kajkavskem / (polu)čakavskem krajem prěveč one teri su črez vlastito „obrazovno“ mozgo-prajn(ičejn)ě zgubili kajkavski/čakavski obraz i sâmi postali hohŠTAplerski mozgospirateli.

Dalekovidni(čki) Helvećani / Švicarsko-njemački TV i radijski model za spas nestandardiziranega kajkavskega (čakavskega)
(pisano čakavski)
Švicarsko-njemački model karakterizera lagana prevlast nestandarda („dijalekta") nad standardon („književnen govoron") na radiju i TV na svešvicarsko-njemačke razine (oko 4.5 milijuna judi).
Na TV (postaje SF1, SF2) je od informativno-kontaktnih emisij samo dnevnik (bez prognoze vremena i bez sportskega pregleda) na standarde. 
Prognoza vremena i športski pregled su jenu šetimanu na zuerišken , drugu šetimanu na baselsken (ki ima podosta francuskeh besed), treću šetimanu na bernsken itd.
Ostali program (vlastita produkcija) je prevladavajuće na "dijalekte". Va kontaktneh  emisijah (alla Latinica, Otvoreno, Nedjeljom u 2, Lijepom našom, ..) voditelji i sudionici govore isključivo na (saki svojen) zavičajnen govore.
Na standarde se emitiraju emisije posvećene obrazovanju i kulture va užen smisle (gosti i voditelji tu znaju bit z Njemačke al Austrije).
Ča se pak (među)regionalneh odn. (među)kantonalneh televizij i radij tiče (pojedinačno pokrivaju od nekoliko desetak tisuć do 1,5 milijuna stanovniki), praktički si programi su na nestandarde (npr. TeleZueri, TeleBasel, TeleBärn, ...).

Uskoro čakavska enciklopedija
Izdavačka kuća »Adamić« uskoro izdaje čakavsku enciklopediju, a nastavit će i s ukoričavanjem dobrih stvari koje stižu iz “Besede”. U svakom slučaju, radi se o izvanrednoj rubrici koja je uspjela otrgnuti domaći jezik od zaborava (“čakavska Beseda” izlazi u riječkom Novom listu svaki četvrtak na 4 stranice).
(Goran Moravček Izdavačka kuća »Adamić« Rijeka / Beseda - prveh 15 let, Studeni 2008.)  

Kajjak na štokavske voda
Kak mu i sam nâziv veli Hrvatski kajkavski kolendâr trebal bi prevladavajučě biti pisan na hrvatskomu kajkavskomu jeziku (nâziv HKK posredno veli da sě ne déla o Slovenskomu kajkavskomu kolendâru).
(V. Geričov: Konstataciju da je kajkavski – jezik više ne treba »braniti«. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti u Zagrebu (nekadašnja JAZU) objavljuje Rječnik hrvatskoga kajkavskoga književnog jezika već 15 godina).
Zapraf, mejně jě vâžno jel sě bû râbil nâziv kajkavski jězěk, govor, nârečjě, izvustjě, dijalekt, subdijalekt, ili neke skroz drugo. Bitno jě da sě v (polu)kajkavske Hrvatske kajkavski râbi v semi mediji, nâročito v onem slušno-vidnem (TV, radio).
Némci na priliku, nominalno gledeč,  némaju jězek – imaju govor (Sprache).
Kajkavski se ne da štokajuči razvijati, zvučavati, popularizerati, emanciperati, voleti, najmenjše pak zveličavati. Štokajuči, Kaj se efemerizera i dekredibilizera (prof. Željko Funda).
Kajkavski sě něsmě zméjnšati na (le)poeziju i na kajirsku egiptologiju.

Boss i Herzog HKK-a
HKK tréba bossa i Herzoga (šéfa i (s)vojvodu) teri sě bû istinski zalagal za emancipâciju kaja v Kajledâru.
HKK nětreba pilke, sprevoditelě, nek (morebitno, privremeno) prevoditelě na kajkavski (dok sě ne skupi dost zvirne kajkavske tekstov).
Nedopustivo jě da Hrvatski kajkavski kolendâr (HKK) zgledi kak Jajcě na Vrbasu v BiH - nâzivno, zvâna kajkavski, a znutra štokavski.
Ak bi sě nastavila dosadašna protukajkavska hohŠTAplerska politika v HKK-u bi sě ostvârila Krležina prognoza z Khevenhillera: "Pri koncu pak ot-omanjski* potûkel nas sě bû".
Dosti jě protukajkavskoga skrib-omanjskoga* parazitizma v HKK-u.
Živela Matica hrvatska, dole truti (i Bruti protu)hrvatski!


* pré(več)štimani glâvni vurednik tzv. Hrvatskoga kajkavskoga kolendâra prof. Pranjić rođen jě v Omanjske, blizu Usore i Doboja, BiH

[Ljudevit Kaj]

Međimurje, br. 2909 / 2011-01-25
Skribomanski parazitizam
Neshvatljivo je da jedan Horvat može biti toliko ksenofobičan
Autor članka: Ivan Pranjić
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvatski-kajkavski-kolendar-ili-protuhrvatski-kojekajkavski-stolendar/msg29060/#msg29060

Vésnik 11. velačě 2011 / Tribina
Naopaka logika
S takvim taštim čovjekom nema normalnog razgovora
Autor članka: Ivo Horvat
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvatski-kajkavski-kolendar-ili-protuhrvatski-kojekajkavski-stolendar/msg29061/#msg29061

Međimurje, br. 2912, 15. Veljača 2011

Em dêjtê najte!

Autor članka: S. Hranjec

Dràgi moj Gorčenec, em dêjtê najte! Najrajši bi, na priliku, z Vami vu našem sêli, na Vaš imendan posljušav kak nam bandisti ili pak naši HKUD-ovci igrajó ili popevajó «Na Ivanje v Gorčeni proščenje», ali kak precednik čakovečke Matice horvacke móram rêči šteru réč potli Vašega pisma vu zadnjem «Međimurju». Nikak zàto kaj bi vas «etiketirav» ili pak bràniv mêga urednika – ozbiljni ste ljudi i povedali ste jen drugomu kaj i kak več jeste. Jà imam nakanu objasniti neštere stvàri štere se vlečeju z broja v broj a mislim da se krivo ili napól krivo tolmačijò.

1.Naš godišnjak zove se «Hrvatski kajkavski kolendar». To znamenuje da je i kajkavski (prazaprav: horvacki) i hrvatski, daklem, da ima i naše, domàče teme ali i širje, z cele zemlje. E, vêzda, segurno je da se moči spominati kuljko je čega več ili menje. O tem smo se na Precedništvu Ogranka spominjali i dogovorili, med drugem, da budu od vezda književne stranice SAMO kajkavske.

2. O našim Horvatima s préka (pomurskim Horvatima) trebalo bi, a to i kànimo, čudaj več od jenoga spominka z profesorjicom Erikom Rac, mojom pajdašicom. I to ne samo Matica: to Vam néje poznàto, ali od ovoga leta presmotra «Međimurske popevke» se bode priredila i pri njima, z njivim popevàčima (najvekša fala za to ide našem novinarju Francu Preložnjaku; jà pak sam precednik stručnoga povjerenstva). Ali, ak je več o tomu reč, rekev bi Vam ovo: prešev sam celi té kraj, od Kerestura (prafzapraf: Murskih Križevci) do Sumartona (prazapraf: Svetoga Martina) i morem, na našu veljku žalost reči da je njihov kaj (oni ga zoveju: horvacki) na vumoru! To zgledi v jenoj familiji ovak: pokojni japa Štef govorili só trdo po domàčem («veto», «prle», «kepenjek»…), njihov sin, a moj pajdàš Feri mi znà vu govoru rêči – Štef, kak se ono veli, njegov sinek veli(na mađerskom) da nekaj razme a za njegvu decu je to potpunoma stràni govor. Naravski, si móramo ( ne samo Matica ili «Kolendar») pomoči delati kaj se bar nekaj očuvle, makar samo zbog radi naše mirne savjesti.

Ja vas kao predsjednik Matice iskreno pozivam na nastavak suradnje. Ne ovakve; naš kratak život trebamo drukčije iskoristiti i sadržajnije osmisliti.


Prof. dr. sc.
Stjepan Hranjec,
predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Čakovcu

[Ljudevit Kaj]

HRVATSKI KAJKAVSKI KOLENDAR 2012.
GODIŠNJAK OGRANKA MATICE HRVATSKE U ČAKOVCU

Uredništvo
Luka Babić, Josip Bajuk, Tomo Blažeka, Jurica Cesar, Stjepan Hranjec, Ivan Petriš, Ivan Pranjić, Đuro Ružić, Vera Zemunić

Glavni urednik
Ivan Pranjić

Pomoćnik glavnog urednika
Tomo Blažeka

Lektura i korektura
Nada Čatlaić, Zdravka Skok, Ivan Pranjić

Tajnica uredništva
Ana Marciuš

Priprava
Dizajn studio
Praxis vision, Čakovec

Tisak
ZRINSKI d.d. Čakovec

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

HRVATSKI
KAJKAVSKI
KOLENDAR
2012.

mh
maticahrvatska
Ogranak Matice hrvatske u Čakovcu

ČAKOVEC, 2012.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Dragi čitatelji!

Evo nas opet, po treći put zajedno, ali u nešto proširenom sastavu. Uredništvu su se priključili Josip Bajuk, profesor fizike, koji će se baviti temama iz prirodoslovlja i Luka Babić, gimnazijalac, kao predstavnik mladeži. S nama su i dvije profesorice hrvatskoga jezika, Nada Čatlaić i Zdravka Skok, koje su, osim vrijednim prilozima, pomogle u lekturi i korekturi.

Tema ovoga broja dvadeseta je obljetnica međunarodnoga priznanja Republike Hrvatske. Prigoda je riječju i slikom prisjetiti se toga važnoga povijesnog događaja i okolnosti u kojima je došlo do njega. Naša ondašnja krvava svakodnevica treba ostati duboko urezana u narodnoj memoriji, a glasilima poput ovoga zadaća je osnaživati ju. Međunarodna zajednica tada je činom priznanja Lijepe Naše kao neovisne države pokazala brutalnom agresoru što misli o njegovim nakanama. Prva je to učinila Sveta Stolica s najdražim nam papom, blaženim Ivanom Pavlom II. Nakon njega oglasili su se i drugi državni poglavari. Slavilo se u svim hrvatskim selima i gradovima, a oni najnapaćeniji ojačali su vjeru u mogućnost obrane i nepopustljivo ostali na svojim bedemima. Ovaj čin bio je početak inicijacije Hrvatske u red civiliziranih društava, a Pristupni ugovor s Europskom Unijom krajem 2011. završetak. Unatoč svim poteškoćama kroz koje smo prolazili i još uvijek kao zajednica prolazimo, raduje činjenica da nije sve bilo uzalud. Onima koji su izgubili živote na putu prema ovome cilju dugujemo vječnu zahvalnost. Bez njihove žrtve još bismo vjerojatno živjeli u robijašnici koja nam je skoro cijelo jedno stoljeće zveckala lancima.

I Hrvatski kajkavski kolendar slavi ove godine istu obljetnicu. Dvadeseta je ovo godina njegova kontinuiranoga izlaženja. Godišnjak je izrastao na tradiciji Međimurskoga kalendara čiji je prvi broj izašao 1885. godine iz tiskare Filipa Fischela u Čakovcu (vidi D. Feletar, HKK 1993.). Između dva svjetska rata izlazi pod nazivom Hrvatski Medjimurski kalendar, a nekoliko godina nakon Drugoga svjetskoga rata prestaje izlaziti. Godine 1969. grupa prijatelja predvođena Dragutinom Feletarom tiska godišnjak pod nazivom Međimurski kalendar. On će 1970. promijenitili naziv u Kajkavski kalendar, a onda, prema kajkavskom izvorniku u Kajkavski kolendar. Početkom 1972. godine počinje partijska hajka protiv nakladnika, Kulturno-prosvjetnog društva „Zrinski" koje je ukinuto, a Kolendar zabranjen. Dobar dio njegove naklade zaplijenje uništen zbog navodnih nacionalističkih sadržaja, a zapravo bila je riječ o pjesmi Željka Sabola koja počinje ovako:

Kad izgovorim tvoje ime: Hrvatska
preda mnom je lice onog koji se podrijetla svoga odrekao
pa ostaje sam na putu, zatravljen pred ponorima
ne sjeća se svojih mrtvih, onih što su sve iskusili...

Nakon toga Kolendar više nije izlazio, a članovi Uredničkog vijeća iz 28 hrvatskih mjesta više nisu mogli surađivati.

Dvadeset i jednu godinu nakon toga, obnovljeni Ogranak Matice hrvatske u Čakovcu ponovno pokreće godišnjak i od te 1993. godine do danas, puna dva desetljeća izlazi u kontinuitetu, pod nazivom Hrvatski kajkavski kolendar. Prvi obnoviteljski broj uređuje dr. Stjepan Hranjec, sljedećih šesnaest dr. Zvonimir Bartolić, a posljednja tri moja malenkost.

Uredništvo Kolendara nastoji sačuvati duh tradicije koju ovo glasilo njeguje, ali u dosluhu sa suvremenošću biti okrenuto i budućnosti. U tom smislu snažno podržavamo mlade autore i dajemo im puno prostora. Posebno nam je stalo do mladih kajkavskih pisaca koje potičemo i književnim nagradnim natječajem Međimurski motivi preko Ogranka Matice hrvatske u Čakovcu. U rubrikama Studije i Recenzije objavljujemo tekstove mladih znanstvenika (fragmenti doktorskih radova) koji se publiciraju prvi put.

Kolendar je, dakako, glasilo svih generacija pa i stariji u njemu imaju što reći. Tu su naše već tradicionalne rubrike: Sjećanja, Povjestnice, Kronike itd. Kolendar okuplja i sve slojeve hrvatskoga društva. Preko stotinu naših suradnika dolazi iz različitih staleža; od poljoprivrednika preko poduzetnika do sveučilišnih profesora. Unatoč recesiji Hrvatski kajkavski kolendar ima svoju vjernu publiku i nema poteškoća s prodajom.
Nadamo se da će i sljedećih dvadeset godina ovoga godišnjaka biti sretnih dvadeset godina i da više nikada neće biti diskontinuiteta izazvanih represijom.

                                                            Urednik


Nastavek na sledečomu listu

[Ljudevit Kaj]

Nastavek (z) prethodnoga lista
 

KAZALO HKK 2012.

Uvodnik............................................5
Kolendarij................................... ........7

I. TEMA BROJA: 20. OBLJETNICA REPUBLIKE HRVATSKE
Ladislav Radek: Hrvatskim vitezima . . ......................14
Stjepan Hranjec: Hrvatska kao država, međunarodno priznata .... 15
Ante Nazor: Proces osamostaljenja te okupacije i oslobađanja
         Republike Hrvatske u Domovinskom ratu.............. 20
Davor Domazet Lošo: Međunarodno priznanje Hrvatske    ........26
Željko Sabol: Kad izgovorim tvoje ime............ ........... 29

II.  STUDIJE
Jurica Cesar: Razvoj arhivske službe i zaštite arhivskog gradiva
         na prostoru Međimurja (1957.-2010.).................33
Kristian Novak: Vuk i Gaj . . .............................46
Zdravka Skok: Frazeologija mjesnoga govora Serdahelja    .......57
Ivana Martinović: Standardni jezik vs. dijalekt   . . . ............ 73
Đuro Blažeka, Ivana Kučar: Semantička polja kojima pripadaju
         germanizmi u kajkavskim govorima   ..................87

III.  PORTRETI
Hrvoje Petrić: Prof. dr. se. Dragutin Feletar - u povodu 70.
         obljetnice života................................ . 99
Stjepan Hranjec: Horvatski hmira........................ 105
Nikola Sebastijan Jambrošić: Florijan Andrašec - 50. obljetnica
         smrti........................................112
Tatjana Pintarić: Florijan Andrašec - junak našeg doba?    ...... 120

(581)

Matija Berljak: Msgr. dr. Dominik Premuš   .................123
IN MEMORIAM - Marija Ružić   ........... .....................132

IV.  POVJESTNICE
Hrvoje Petrić: Najstarija povijest školstva u Koprivnici   ........137
Marija Milas: Doprinos Pavlina kulturnom napretku Hrvatske    . . 142
Lojzo Butorac: Još o žrtvama u Međimurju 1945. godine  .......145
Franjo Talan: Osvrt na 20. obljetnicu osnivanja Komisije
         sabora RH za utvrđivanje ratnih i poratnih žrtava
         Drugog svjetskog rata te 10. godišnjicu odluke Sabora
         o njenom ukidanju 2002. godine....................150

V.  FOLKLORISTIČKE TEME
Marija Vuk: Spričavanje (stari svadbeni običaj)..............175
Gorčana Marta Matunci: Fašenjak naš bilogorski............ 181
Josip Janković: Hrvatske kajkavske poslovice iz Međimurja koje
         govore o trećoj životnoj dobi....................... 189
Milka Jagić: Od preje do roubače........................194
Vladimir Miholek: Podravec - od mentaliteta do identiteta   .....197
Danijela Šantalab: Čuvati i štititi narodno blago   .............202

VI.  KRONIKE
Fra Stanko Belobrajdić: Sveti otac, papa Benedikt XVI.........207
Vladimir Mesarić: Sveti otac, papa Benedikt XVI. u Hrvatskoj    . . 213
Đuro Horvat: Živjeti pošteno!...........................221
Vladimir Kapun: I župe imaju svoje jubileje................ 228
Tomo Blažeka: Svetkovanje u Prelogu   ....................234
Bojan Kocijan: Štrigova - kardinal Tomko u posjetu Međimurju . . 240
Barbara Turk: Svetište hrvatskih mučenika................ 242
Anto Lončarić: Zasavica u bosanskoj Posavini    ..............245
Josip Črep: Razvoj tehničke kulture Međimurja 1948.-2011.....252

(582)

VII.  OBLJETNICE
Franjo Marciuš: Obljetnice hrvatskih književnika, znanstvenika,
         domoljuba, udruga i važnih događaja s područja sjeverozapadne
         Hrvatske   .....................................263
Govori na svečanosti obilježavanja 75. obljetnice osnutka Matice
         hrvatske u Čakovcu (Stjepan Hranjec, Stjepan Damjanović,
         Bojan Kocijan, Dragutin Feletar, Zoran Vidović) .......271-283
Tomo Blažeka: Hrvatski narodni preporoditelj Međimurja
         Luka Purić (uz 130. obljetnicu rođenja) . . ............. 283
Mladen Genc: Devedeseta obljetnica rođenja Ivana Rabuzina    . . . 285
Vera Zemunić: Ivanu Rabuzinu    ...........................288
Mladen Genc: Dvadeseta je obljetnica smrti slikara Slavka
         Stolnika iz Donje Voće.......... .................290
900 ljeta spomena župne crkve u Visokom.............294
Matin Mihaldinec: 133 godine rada Čitaonice u Virju    .........297

VIII.  GOSPODARSTVO
Nera Horvat: Turistički kompleks Cimper - finalist izbora
         Europske destinacije izvrsnosti (EDEN) za 2011.........305
Franjo Martinez: Kako nadići doba plastike?...................311
Ratimir Orlovac: Mala sunčana elektrana Vincetić - Čakovec   ... 316
Stavko Lajtman: Poslovanje obiteljske zadruge Cirkvenčić od
         1880. do 1890. godine   .........................................322
Josip Puklavec: Motika   ...............................328
Dunja Horvatin: Kruška tepka   ..........................334

IX.  SJEĆANJA
Tomo Blažeka: Druženje u Čakovcu (spomen na HKK 2011.)  .... 337
Vladimir Pletenac: Kad sam bio mali...................... . . 339
Juraj Matunci: Dok sem bil dečec   ........................347
Stanko Križnih: Kuljko-tuljko..........................352

(583)

Daniel Šantalab: Sjećanje na minule dane.................. 354
Damir Pilko: Tko se sieča..............................358
         Prihaja Vuzem..............................., . 359
Klara Dobranić: Čehara   .......... . . . .....................360
Željko Pospiš: Želja za istinom..........................361
Dražen Hočuršćak: Spomenik Stjepanu Križancu.............365

X.  KULTUROLOŠKE TEME
Dunja Horvatin: U carstvu majstora Tome.................369
         Oplakivanje.................................. . 371
Franjo Šantalab: Želimer - tajanstveno brdo iznad Bednjanske
         kotline.......................................373
LukaBabić: Posjet zapadnom Srijemu....................375
Dragutin Šafar: O kavi našoj svagdašnjoj   .................. 377
Martin Lukavečki: Presečno - carstvo vapnara............. .381
Ivan Petriš: NK MTČ Čakovec, amaterski doprvak bivše države . . 386
Željko Šinko: Dvadeset godina od izlaska prve poštanske marke
         RH iz Zrinskog............... ..... .................................. . . ...........389

XI.  BELETRISTIKA
Žarko Skok: Tone Žumberački...........................399
Ida Ivek: Podsmijeh muza............................ . 403
         Dragi putniče..................................404
         Kiša koja muti staklo............................. 405
Vera Zemunić: Božični dar........... ...................407
Anica Barković: Nevjesta slomljenog krila................. 408
Danica Škudar: Zaboravljen............................ 411
Matija Hlebar: Pramen smeđe kose.......................413
         Jedva te prepoznajem............................414
         Proljeće.................................... . . . 414

(584)

         Djetinjstvo................................. 414
          (Put)........................ . ............... 414
Ana Horvat: ***.................................... 415
         Moriar . ...................................... 415
         P.S......................................... .416
         Cognicionem....... ............................417
          (C'est la vie   . . . .................................417
         ,,B" strana................ ................. . . . . 418
         Lady Liar..................................... 419
         Ptica....................................... .419
         25. sat.......................................420
Kristina Štebih: Obična Kuća  . ........................ . . 420
         Prosjek? . . ................................... .......421
         Violončelo..........................................422
         Među odabranima...............................423
         Rasipanje.....................................424
         O tvojim ustima.................................... 424
         Na sjever  ..........:..........................425
         Priča o smrti......... . ........................ 426
         Goli golubovi................................... 427
Marina Katinič: Članak urbane trakavice.................. 428
         Echo resurrectionis . . . ........................... 429
         Goranovo proljeće u NSK-u.........................430
         Jednom ćemo................................... 432
         Modravska bilješka...............................433
         Novela od smrti   . ............................... 434
         Poslovni svijet jezera.......................... . . . 435
         Redoviti obrok čežnjače na naglo....................436
         Ruke........................................437

(585)

Ljubica Kolarić-Dumić: Hoće li se ikada prestati bojati.........438
Vlatko Vukelić: Stalno.......................... . ......440
Mirko Šoltić: Jesen u meni............................. 440
Jerka Faj: Ne znam...................................441
Ivica Jembrih Cobovički: U vinogradu...................... 442

XII. BELETRISTIKA KAJKAVIANA
Đuro Bel: Tretja sneha................................ 445
Miroslav Gakić: Kurosawa, Kurosawa, tupa si ti glava   ........459
         Pročelnici vode narod............................ 460
Branka Jagić: Zlobirant.................... . . .........462
Magdalena Vlah-Hranjec: U jednome selu živi Antun Tun   .......465
Božidar Glavina: Nagradna igra.........................468
Đuro Bel: Zebrane misli...............................472
Željka Skledar: Fsukanec..............................476
         Posvitek......................................477
         Nefas, facinus est................................479
Branka Jagić: Pituojnska.............................. 480
         Živiš senek . . ..................................481
         Veruvajnje.................... .................482
Magdalena Vlah-Hranjec: Kupica za soze    ..................483
         Potli dežđa - sonce..............................484
Maja Cvek: Trpeti je, čkomeč........................... 485
         Tri Zagorca....................................486
         Jesenska...................................... 487
Kristina Štebih: Kak da idem živa...................... . 488
         Tpremnina........... . ........................488
         Prijatel ........................................ . 489
         Stiska.......................................490
         Žalobni den ....................................491

(586)

         Jampot.......................................491
         Jandraš Prišepni................................492
         Predbožićna...................................493
         Nesem..........................................493
         Čuda kriča za nikaj . . ............................495
Horvat Ana: ***........................................496
         Međimurski blues.............................. .497
         Sagdašnja......................................... 498
         Vek na poto....................................498
         Moja pravica   ..... .............................499
         Tempora..................................................499
         Času čas...................................... 500
         Crux.........................................500
         Zdignute glave.................................501
         Homo deus.....................................501
         Okrhnjena pesma...............................502
         Nemir........................................502
         Boleča noč........................... . ........503
         Prijatel čas....................... .............503
Ivica Procaj: Međimurski potepuh....................... 504
Marija Hunjadi: Misel me vleče.........................514
         V naši stori hiži................................515
         Mojčica   . . . ...................................516
Ivica Jembrih Cobovički: Na kalvarije...................... 517
Katarina Jovan: Križni puoti...........................518
         Negda i denes..............:................... 519
Ana Mikelec Gotal: Moja domovina Horvatska   . . .............520
         Bez krova nad glavom . . . .......................... 521
Spomenka Marciuš: Trsek............................, . 523
DamirPilko: Zrinjevec.................................524
         I ime bi ti zeli..................................524

(587)

Rajka Trokter: Z očmi ti šepečem.......................525
         Mimo istine ..................................... 526
         Odakle ti pravo................................. 527
         Pesme po suzaj dišijo . . . ..........................527
Ljubica Ilijaš: Mama................................. 528
Vladimir Miholek: Kaj je hrast...................... . . . 529
         Peščena vura.................................. 530
Vinko Rojko: Zakaj  ........ ........................................531
         Meni se još ne staja........... ................... 531
Anastazija Anka Balent: V malom Međimurjo.............. . 533
         Mislim na tebe................................... 533
Jakov Skok: Jalša.................................... 534
Ana Stanković: Sveca za soseda........... ............. 535
Nagrađeni radovi učenika na natječaju Ogranka Matice
         hrvatske u Čakovcu MEĐIMURSKI MOTIVI (Lidija Balog,
         Dominik Padarić, Viktorija Fundak, Laura Horvat, Irena
         Vuk)    . ................................... .536-543

XIII.  RECENZIJE
Nada Catlaić: Rječnik pomurskih Hrvata................... 547
Andrijana Kos-Lajtman, Nina Plantak: Svijetla i (su)mračna lica
         suvremene vampirške fantastike....................550
Vlado Mihaljević - Kantor: Romanopisac Marjan Krajcer Vitez -
Nikola Zrinski -Tatarska strijela. .....................558
Martin Okun: Nenad Pivar i novija međimurska književnost    .... 561
Franjo Talan: Knjiga Općina Cestica - naselja i stanovništvo
         poveznica prošlosti i sadašnjosti..................... 569
S. Klaudija Buran: Hrvatski martirologij XX. stoljeća......... 573

XIV.  PROMIDŽBENE PORUKE   .......................591

(587)

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

HRVATSKI KAJKAVSKI KOLENDAR 2012.
Godišnjak Ogranka Matice hrvatske u Čakovcu

Nakladnik
Ogranak Matice hrvatske u Čakovcu
Park Rudolfa Kropeka 2
Tel./fax. 040/314-080
e-mail: matica-hrvatska@ck.t-com.hr

Za nakladnika
Stjepan Hranjec


Tiskano u studenome 2011.

Naklada
2000 primjeraka

Tisak
ZRINSKI d.d. Čakovec

ISSN 1332-2141

[Ljudevit Kaj]

List „Međimurje”
Broj izdanja: 2958
Datum izdanja: Utorak, 3. Siječanj 2012

OSOBNI POGLED

Autor članka: Ivo Horvat

Jednostranost urednika HKK-a

Kao što je u polemici sa mnom svojevremeno najavio, uvodnik je glavni urednik napisao na štokavskom standardu. Za inat. Rekel bom: ftruc kajkavcom v kajkavskom Kolendaru, ftruc Međimorcom, šteri se zasigurno pitaju: zakaj mu je Predsedništvo Ogranka Matice to dopustilo? Ako ne zna kajkavski, a ne zna, mogel mu je nešči to napisati.


Najprije pohvale. Drago mi je što je Hrvatski kajkavski kolendar 2012 objavio kajkavske pjesme Marije Hunjadi iz Svete Marije. Obratila mi se pismom prošlog ljeta doznavši za moju adresu od Društva novinara. Odmah sam ocijenio da se u njoj krije rijedak dar za pjesničko oblikovanje svojih misli i osjećaja. Zamolio sam predsjednika čakovečke Matice dr. Stjepana Hranjeca da se Marijine pjesme objave u HKK-u. To je i učinjeno. Od Marije Hunjadi za koju godinu možemo očekivati i knjigu kajkavske lirike.

Beletristika kajkaviana zaprema stotinjak stranica. Uz poznata imena Ivice Jembriha, Magdalene Vlah i dvadesetak drugih, objavljeni su i uspjeli radovi učenika na natječaju Ogranka Matice hrvatske u Čakovcu, među njima i kajkavski tekst Lidije Balog iz Graditeljske škole Međimurska grlica (mentorica Emilija Kovač). Književnu valorizaciju objavljenih učeničkih radova očekujemo od profesoric Emilije Kovač kao najkompetentnije.

Na štokavskom standardu javilo se 13 autora, među njima se ističu Vera Zemunić, Kristina Štebih i ponovo Ivica Jembrih.

Od folklorističkih tema valja istaknuti onu neumornog Josipa Jankovića: Hrvatske kajkavske poslovice u Međimurju koje govore o trećoj životnoj dobi.

Razgovor s Erikom Racz

Osobito me se dojmio razgovor Stjepana Hranjeca s profesoricom Erikom Racz iz Kerestura, točnije Murskih Križevaca, na lijevoj obali Mure, na mađerski strani, kako vele Međimurci. Poznata je, između ostalog, po tome što je zajedno sa sveučilišnim profesorom Istvanom Nyomarkanyjem i Đurom Blažekom, višegodišnjim skupljanjem građe, pridonijela izdavanju Rječanika pomurskih Hrvata, velebnog djela hrvatskog kajkavskog jezikoslovlja. Razgovor je vođen na pomurskoj varijanti kajkavštine, što će čitatelje iz Međimurja posebno zainteresirati.
Tu su i studije Jurice Cesara, Kristiana Novaka, Zdravke Skok, Ivana Martinovića i, što se tiče kajkavštine, značajan rad Đure Blažeke i Ivane Kučar o germanizmima u kajkavskim govorima.

O poznatom međimurskom pučkom pjesniku i skladatelju Florijanu Andrašecu iz Dekanovca objavljena su dva priloga: Nikole Jambrošića i Tatjane Pintarić. Na Andrašecovo djelo valja se češće podsjećati.

A sada o nečem drugom u HKK-u. Kao što je u polemici sa mnom svojevremeno najavio, uvodnik je glavni urednik napisao na štokavskom standardu. Za inat. Rekel bom: ftruc kajkavcom v kajkavskom Kolendaru, ftruc Međimorcom, šteri se zasigurno pitaju: zakaj mu je Predsedništvo Ogranka Matice to dopustilo? Ako ne zna kajkavski, a ne zna, mogel mu je nešči to napisati.


Zvir:
http://www.medjimurje.hr/clanak/2958/2012-01-03/osobni-pogled-jednostranost-urednika-hkk

[Ljudevit Kaj]

Međimurske novine, 06 Studeni 2012

U završnoj fazi Hrvatski kajkavski kolendar2013.

Osobitost ove sve popularnije publikacije - godišnjaka je što u kontinuitetu izlazi već 21 godinu u zavidnim nakladama od 2000 do 2500 komada, koja je gotovo redovito uvijek rasprodana. Time se, kako je kazao Hranjec, ostvaruje i jedan od ciljeva djelovanja Matice, približavanje “popularnog štiva” što većem broju čitatelja. Druga vrijednost ovog izdanja je što se samofinacira i ostvaruje pozitivan financijski rezultat, koji se potom investira u nove nakladničke projekte.

http://www.mnovine.biz/novo/index.php?option=com_content&view=article&id=15083:u-zavrnoj-fazi-hrvatski-kajkavski-kolendar-2013&catid=290:vijesti&Itemid=506

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


Predstavljen Hrvatski kajkavski kolendar za 2013. godinu

Ogranak Matice hrvatske Čakovec nastavio je svoju bogatu izdavačku djelatnost i u petak 23. studenog predstavio je novi, 21. po redu Hrvatski kajkavski kolendar 2013.

I ovogodišnji Kolendar donosi brojne zanimljive i poučne tekstove te poeziju, a tema godišta su obljetnice. Tako je posebno poglavlje posvećeno 20. obljetnici Međimurske županije, 30. obljetnici Zavoda HAZU Varaždin, te 100. obljetnici „Vajde“ Čakovec.

I u ovom broju Kolendara mogu se pronaći tekstovi mlađih i starijih autori te je time približen svim generacijama čitatelja.

Predstavljanje se održalo u restoranu „Pilka“ u Čakovcu, a o Kolendaru su govorili prof.dr.sc. Stjepan Hranjec, glavni urednik i predsjednik Matice hrvatske Ogranak Čakovec, mr.sc. Vladimir Kalšan, direktor „Vajde“ Čakovec, prof.dr.sc. Slobodan Kaštela, član-suradnik HAZU, te Ivan Perhoč, župan Međimurske županije. U programu su sudjelovali mladi župe Sv. Jelene Križarice iz Šenkovca i članovi etnoradionice Dječjeg vrtića „Vrapčići“ iz Šenkovca


http://emedjimurje.hr/udruge-i-klubovi/predstavljen-hrvatski-kajkavski-kolendar-za-2013-godinu

[Ljudevit Kaj]

HRVATSKI KAJKAVSKI KOLENDAR 2013.
GODIŠNJAK OGRANKA MATICE HRVATSKE U ČAKOVCU

Uredništvo
Josip Bajuk, Tomo Blažeka, Jurica Cesar, Stjepan Hranjec, Ivan Petriš, Đuro Ružić, Vera Zemunić

Glavni urednik
Stjepan Hranjec

Pomoćnik glavnog urednika
Tomo Blažeka

Lektura i korektura
Katarina Bajuk

Tajnica Uredništva
Adela Jadan

Priprava
Dizajn studio
Praxis vision, Čakovec

Tisak
ZRINSKI d.d. Čakovec

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

HRVATSKI
KAJKAVSKI
KOLENDAR
2013.

mh
maticahrvatska
Ogranak Matice hrvatske u Čakovcu

ČAKOVEC, 2013.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Riječ-dvie na začetku

Prepoštuvani štitelji i takaj prepoštuvane gospe štitateljice,

      Evo mene k vam, odkak sam se nazaj rodil, vu dvajsti prvom leti!

      Kaj sam vam donesel? Od sega nekaj, kakvi kolendari jesu. Se razme, na prvom mesti je dvajsti let Međimorske županije. Velki je to dogodek, osobito zato kaj se njezin začetek malo steška pripečal kajti so jeni unda mislili da je bole kaj bi Međimorje bilo vu sastavu Varaždinske županije. Ali, Međimorci so, poradi preteklih teških cajtov, šteli biti kak se veli: "svoj na svojemu". I nesu se fkanili, meli so praf!
 
     Druga pak je važna tema 30 let Akademijinoga Zavoda za znanstveni rad vu Varaždinu, pravzapraf - vu severni Horvatski, šteri je Zavod vu tim letima vnogo fčinil vu navuki na čudaj područji.

     Tretja pak je tema 100 let čakoske "Vajde" štera je firma sa ta leta hranila i nahranila kaj-kaj naraštajov, se razme, ne samo vu Međimorju.

     Potli toga nadaljujem ze sakefelejočkim člankima mojih vuglavnom redovitih autorjov. Tak poštuvani prof. Berljak piše o jednoj povelji Mikloša Zrinskoga Sigetskog, šterom se on pokazal kak zaščitnik katoličke vere vu Međimorju, Vladimir Miholek o starom đurđevskom penezu, Mladen Genec o dva interesantna lista kardinala Stepinca, Josip Črep o međimorskim dečkima-leventašima, Vladimir Kapun o prečasnom provincijalu o.Vendelinu Vošnjaku i njegovi zaslugi za obrambu horvatskoga Međimorja, Ivan Haramija o dotepencima kajti se i sam tak čuti, Martin Lukavečki lindra po dolini spod Ivanščice i odonud je napisal preliepi putopis, Mladen Genc piše o bednjanskom govoru, točnejše - o bednjouinske ženjeitve, vlč. Janković piše o materi vu horvatskim i drugim prirečjima, Slavko Lajtman je poslal liepo spišuvanje med popievačicom Katom Lajtman i akademikom Žgancom, Pavel Jurinec i Vladimir Pletenac pišejo o rokometu vu Čakovcu i Međimorju i kaj-kaj išče toga...

     Osobito pak me veseli kaj so međimorski župan Ivek Perhoč i plebanoš fare macinske vlč. Štef Markušić poslali ono kaj so rekli na Europski dien zmišljuvanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima 23. kolovožnjaka, a isto tako i Franjo Talan o plebanušima, bogoslovima i častnim sestrama šteri so si bili, bez soda, spotomljani za 2. rata a išče več potli njega.

     Kaj nam pozabil spomenuti da sem donesel, kak i navek do ve, bogati literarni blok, a vu njem i vriedni sestavki školarcov šteri su nagrajeni vu natječaju "Navik on živi ki zgine pošteno".

     Nadjam se, na koncu, kaj mi jen gospon - šteri je čudaj stareši od mene - nebo nazaj napisal da sem ja, Kolendar, "izazvao prijepore svojim uvredljivim političkim tekstovima pod uredništvom zna se koga". Za takve so gospone naši stareši znali reči: - Dej mo več jempot, dragi Božek, pravo pamet!

     Živimo vu teškim cajtima, ali se nadjam da bodem i ovo leto, kak i sako drugo do ve, došel vu roke mojih poštovanih i dragih štiteljov.

                                                                                     Vaš Kolendar


    Potli pisanja: vu člankima na horvatskom jeziku neštere so reči označene z nadslovnim znakima (aksanima) kaj bi se bole razmelo, na priliku: Međimorje, ja i tak slično. To neso znaki za akcente neg za bolj otpreto ili zapreto čitanje.

     Isto tak sam članke napisane na horvatskom (kajkavskom) uglavnom ostavil tak kak so napisani, makar bi nešterne rieči trebalo zmeniti kajti njivi avtorji miešaju rieči ze standardnoga jezika s kajkavskima.

(5/6)

Nastavek na sledečomu listu

[Ljudevit Kaj]

Nastavek (z) prethodnoga lista
 

KAZALO HKK 2013.

Rieč-dvie na začetku.......................................................................................5
Kalendarij...7

I. TEMA GODIŠTA: OBLJETNICE
1.  20. OBLJETNICA MEĐIMURSKE ŽUPANIJE
              Josip Bajuk: Dvadeseta obljetnica Županijskog ustroja
                                   Republike Hrvatske i uvođenja Međimurske
                                   županije   ..................................................................17
              IZJAVE ŽUPANA...............................................................................39
2.  30. OBLJETNICA ZAVODA HAZU VARAŽDIN
             Franjo Ruža i Eduard Vargović: O Zavodu za znanstveni
                    rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u
                    Varaždinu  ................................................................................47
             Kaštela Slobodan: Andre Mohorovičić i Hrvatska akademija
                    znanosti i umjetnosti.................................................................56
             Joža Skok: Akademik Miroslav Šicel (1926. - 2011.)........................63
3.  STO GODINA ČAKOVEČKE „VAJDE"
            Vladimir Mesarić: Sto godina "Vajde" Čakovec....…………….........…....73

II.  IN MEMORIAM
       Joža Horvat (1915. - 2012.)  ...................…………………………......................89
       Milivoj Slaviček  .........................………………………………...............................92

III.  POVIJEST
Matija Berljak: Nikola Zrinski Sigetski - zaštitnik katoličke vjere
       u Međimurju...............................…………………………………......................…...97
Hrvoje Petrić: Zašto su Zrinski seljacima oko Vrbovca dali status
       slobodnjaka?.......................................................................................106

(395)

Vladimir Miholek: Srebrni đurđevčan!   ......................................................111
Daniel Šantalab: Purge - naselja uz burgove    ........................................115
Željko Pospiš: Obitelj Majcen  ..................................................................118
Daniela Šantalab: Nevolje žitelja brdskih predjela Varaždinske
        županije prošlih stoljeća........................... .......................................121
Franjo Šantalab: Miestnomu školskom nadzorništvu u Višnjici . ............ .123
Mladen Genc: Dva pisma blaženika, kardinala Alojzija Stepinca . . .........126
Dragutin Feletar: 60-ljetnica drvenoga mosta kod Doljnje Dubrave .......130

IV. LJUDI, DOGAĐAJI, SUDBINE
Uz Europski dan sjećanja na žrtve: Ivan Perhoč   ............……….......….…..137
        vlč. Stjepan Markušić   ............................……………………….................138
Franjo Talan: Svećenici - žrtve 2. svjetskog rata i poraća iz
        Varaždinske biskupije    ..................................................................140
Vladimir Kapun: I fratar je branio hrvatsko Međimurje   .......................153
Josip Črep: Međimurski mladići-leventaši teško stradali na kraju
        Drugoga svjetskog rata   .................................................................158
Lojzo Buturac: Tri časne sestre - hrvatske mučenice............................ 164
Lojzo Buturac: Vilim Cecelja 1909. - 1989..............................................168
Barbara Turk: In memoriam - Zvonimir Tuksar (1921. - 2011.)...............171
Anto Lončarić: Rudolf Fizir, ludbreški konstruktor   ................................172
Đuro Horvat: Gdje naći slobodu i uspješnu budućnost   ........................176
Ivan Haramija: Dotepenci    ..................................................................183
Pavao Juršić: 40 godina organiziranog igranja ženskog rukometa
        u Čakovcu i Međimurju    ................................................................187
Vladimir Pletenac: Veliki i mali rukomet u Čakovcu   ..............................192

V. PUTOSITNICE
Željko Pospiš: Mostovi    .......................................................................201
Martin Lukavečki: U sunčanoj dolini podno visova Ivanščice   ............. 204
Dragutin Em. Šafar: S putovanja svijetom i hodočašća velikanima... ....212

(396)

S. Klaudija Ana Đuran: Radosti božjega naroda - susreti sa živom
       Crkvom u Rimu   ...........................................................................219

VI.  PRIRODOSLOVLJE
Dunja Horvatin:   Točkice za sreću.......................................................227
Gordana Marta Matunci: Korizma u snazi bilja.....................................229
Franjo Martinez: Ponešto iz odnosa ptica i čovjeka  ..........................236
Hrvoje Petrić: Zabilješke o malom ledenom dobu...............................245

VII.  KULTUROLOŠKE TEME - KNJIŽEVNE, JEZIČNE..
Mladen Genc: Bednjanski govor proglašen hrvatskim kulturnim
        dobrom...................................................................................251
Martin Mihaldinec: Kongres hrvatskih esperantista u Koprivnici. ........258
Dunja Horvatin: Nemam serce na himbarije vadno..............................261
Stjepan Hranjec: Književni zavičaj Kalmana Mesarića.........................263
Mladen Genc: Inovaciju kipara Izidora Popijača svojataju drugi!   .... 269
Marija Milas: Matoš u Križevcima.........................................................271
Tomo Blažeka: Rokovo u Međimurju...................................................274
Tomo Blažeka: Godine kapitalnih ostvarenja......................................282
Tomo Blažeka: Mjesec Matice hrvatske - Ogranak Čakovec   ........ ....286
Tomo Blažeka: Druženje u „Pilki" Čakovec..........................................290

VIII.  FOLKLORISTIČKE TEME
Josip Janković: Međimurske i druge poslovice o majci........................ 295
Slavko Lajtman: Kata Lajtman, „vižarica" i suradnica dr. Vinka
        Žganca ........................................ .............................................302
Juraj Matunci: Proščenje....................................................................309

IX.  PRIKAZI, OSVRTI
Tomo Blažeka: Lepšega ne kak je Međimorje - Portreti kulturno-
        -umjetničkih udruga u Međimurskoj županiji...........…….........……317

(397)

Tomo Blažeka: O jeziku novih medija Blaženke Filipan Žignić
        - Kvare li novi mediji suvremeni jezik?.............…………...........…..319
Tomo Blažeka: Oko naše gore Ivanščice Franje Martineza    ..…......321
Stjepan Hranjec: Dragocjen leksikon o međimurskim vjerskim
        pastirima  ...................................…………………………................…..323
Stjepan Hranjec: Spomen na briljantan domovinski čin   .....…......…..325

X. BELETRISTIKA
Nagrađeni đački radovi:
        Dora Turk: Moja zemlja..........................…................................329
        Filip Korent: Petru Zrinskom.....................................................330
        Dora Kovač: Katarinina žalost na papero  ...............................331
        Sandra Tomašić: Navik on živi ki zgine pošteno   ....................331
Anastazija Anka Balent: Zadnja želja..............................................333
Anica Barković: Priča žute ruže   .....................................................334
Đuro Bel: Zebrane misli...................................................................336
        Tretja sneha..............................................................................342
Maja Cvek: Ščera, denes, zutra........................................................349
Anton Derk: Vraćam ti se    ..............................................................349
Božica Drakulić: Trači  ......................................................................350
Ljerka Faj: Poslije tebe.....................................................................351
Božidar Glavina: Te Šekspir..............................................................352
Stjepan Graš: Preloški kosci   ..........................................................355
Blaženka Hunjadi-Bašek: Nada.......................................................356
Marija Hunjadi: Pismo sinu v tuđinu    ..................……………...............357
Ljubica Ilijaš: Polje................................…………………………................ 358
Branka Jagić: Črljeni mak f šenice....................................................358
        Tam..........................................................................................359
Ivica Jembrih: Marija.........................................................................361
        Na pnječku vbitoga hrasta.......................................................362
        Šarga.......................................................................................364

(398)

        Lovec Martin Muftek   ............................………………...............….367
        Zdavnja vremena   ................................………………….............…369
Katarina Jovan: Probudi se, svijete.....................……………......….....371
        Snehini jadi   ................................………………………...................372
Ljubica Kolarić-Dumić: Svjedok da budem......................……..........373
Ana Mikelec-Gotal: Moj tata klepač   ....................…......................374
Damir Pilko: Draga moja Dubrava.....................…….......................376
        Popefke za falu . . . ...............................................................376
Ladislav Radek: Epigrami i amorizmi    ..........................................377
Vinko Rojko: Kakti ljubavna..........................………………...............….382
        Zemlja međimorska.............................…...............................383
Željka Skledar: Vrak bu došeu po svoje?......................................384
Rajka Trokter: Kaj je, tu je   .........................................................385
Magdalena Vlah-Hranjec: Črv vu vuhi   ........................................386
        Grlice pod strehom  .............................................................389
        Moja zemlja..........................................................................389
Josip Vrček-Peharček: Moštek    ..................................................390
Vlatko Vukelič: Od 1842............................... ...............................391
Vera Zemunič: Lijepi naš jezik   ..................................................392

XI. PROMIDŽBENE PORUKE........................................................401

(399)


* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

HRVATSKI KAJKAVSKI KOLENDAR 2013.
Godišnjak Ogranka Matice hrvatske u Čakovcu

Nakladnik
Ogranak Matice hrvatske u Čakovcu
Park Rudolfa Kropeka 2
Tel./fax. 040/314-080
e-mail: matica-hrvatska@ck.t-com.hr 

Za nakladnika
Stjepan Hranjec


Tiskano u studenome 2012. godine

Naklada
2000 primjeraka

Tisak
ZRINSKI d.d. Čakovec

ISSN 1332-2141


Nastavek na sledečomu listu

[Ljudevit Kaj]

Nastavek (z) prethodnoga lista
 

Đuro Bel
Čakovec

ZEBRANE MISLI
(LK: 29 od vukupno 109 misli, iliti stranica i pol od vukupno 5 i pol stranic)


Seks je ne kak vino, neje bolši dok je stareši.

Nejpredi je ljubezen luknja vu srco, posle je ta luknja nekaj niže.

Kuliko delamo, med Međimorcaj ga več oslekov nek med Dalmošaj.

Neje lefko denes moški biti, niti žene nas več ne nucajo. I deca se brez nas delajo.

Lopov je on šteri nutri meče, kak i ona štera drži.

Sosed Pišta je tak dugo prepovedal štiklece o policijskom načelniku dok je ne marica došla po jega.

Bokci čuda vejčpot senjajo peneze neg' kulaki.

Lenčine nejvečpot same sebi idejo na živce sam to nečejo priznati.

Nigdar smo ne zadovolni z onim kaj imamo, navek nam lačne oči iščejo nekaj vejč.
Imam te rad oblečeno, ali čuda rajši slečenu.

(336)

A što bi jiv znal, što bi jim vpetil! Ženam je prekratko, a mo-škim pregloboko.

Furt me gvinta: - kaj bi bilo da je Eva nej zela stvar v svoje
roke?

Kušlec je da gori i pitaš je li je doli fraj.

Čuda je žen palo zabadav, a dostik je i onih štere so se opene-
zile.

Kak radi imamo hujše ljude od nas, a jako teško trpimo bolše.

Naši težaki so jako slabo plačeni, a i to jako retko. Na srečo, jerbo i mali penez kvari čoveka. Tak bar velijo oni šteri preveč imajo.

Dok sam još bil dečec, dragi Božek mi je obečal da me bode pazil od hudih žen. Nebrem nikak zazvediti zakaj je bil stiha dok sam se ženil?

Nebrem veruvati! Još je nišči nej odišel z visokoga položaja tak kaj bi mo bila mamica.

Ne bodete veruvali, i žene so negda stiha. Dragi Božek, zakaj je to tak retko?

Prešli so z reči na dela čim so spazili šveckoga stola.

Samo so od hmanjih majmuna postali ljudi. Po kazni.

Pak zakaj se vsi rivlejo na vlast? Je još kaj ostalo za fkrasti?

Nej vse veruvati kaj čuješ, več je Eva v rajo počela lagati.

V zadje vreme, ženo mi v saki čas viđavlejo po krčmaj. Ne znajo da mene išče.

Nikaj zato kaj je nej fajna, bar je sam moja i Božekova.

Božek pari ljude. A nikak nebrem zazvediti komo je itak prepustil žene?

Teško moreš sam meti ono kaj je vsem lejpo. Več sam se privčil pak ne bajam ženi.

Vse smo pozabili. Več so i soze sfalile pre zidima plača.

Sit nikaj lačnomo ne verje; on nikomo ne verje. Zna kak mo je bilo dok je bil lačen.

(337)

[Ljudevit Kaj]

HRVATSKI KAJKAVSKI KOLENDAR 2014.
GODIŠNJAK OGRANKA MATICE HRVATSKE U ČAKOVCU

Uredništvo
Josip Bajuk, Tomo Blažeka, Jurica Cesar, Stjepan Hranjec, Ivan Petriš, Đuro Ružić, Vera Zemunić

Glavni urednik
Stjepan Hranjec

Pomoćnik glavnog urednika
Tomo Blažeka

Lektura i korektura
Katarina Bajuk

Tajnice Uredništva
Adela Jadan
Dijana Fekonja

Priprava
Dizajn studio
Praxis vision, Čakovec

Tisak
ZRINSKI d.d. Čakovec

Na naslovnoj stranici: unutrašnjost crkve Pohoda Blažene Djevice Marije u Macincu

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

HRVATSKI
KAJKAVSKI
KOLENDAR
2014.

mh
maticahrvatska
Ogranak Matice hrvatske u Čakovcu

ČAKOVEC, 2014.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Rieč-dvie na začetku

         Prepoštuvani štitelji i takaj prepoštuvane štitateljice!

         Kak vidite, dragi moji pajdaši i pajdašice, pak sem tu med vami, dvajsti drugo leto po redu! Makar nas stiščeju i žmičeju od seju stràn, makar več nekuliko let v moju hižu, Maticu horvatsku, dohàjaju penezi na žličku (kak betežniku, tekar tuljko kaj nabo odišev dràgom Božeku na račun!), pak se zàto moj brat, časopis „Hrvatski sjever", moral vgasnuti a za knjige štere smo štàmpali avtori su se morali sami pobrigati za peneze -ja, vaš Kólendar, itak sam med vami!

         A zakaj, prosim vas lépo? To je bar lefko odgovoriti: radi vas šteri mi pošiljate svoje delo i radi vas šteri me čitate. Dosti je samo pogledati Kazalo da se vidi kuliko je avtorov i kuliko je temi vu njem nanizano. A nikoga nesem posebno pozival, sami ste poslali svoje članke. Poradi toga sem moral dojti pred vas!

         A med temi člankima najde se zbiljam jako lepih i dragocenih. No, na prvom mestu vu ovom godištu je glavna tema -225 let kak su v Međimorju osnovane nove fare. To je svakak važno leto vu hištoriji, a posebno pak v cirkvenom životu Hortusa Croatiae, zato sem tu temu del na prvo mesto.

         No, niti druge obljetnice nesu menje važne. Med njimi najpredi spominjem 100. obljetnicu narojenja Vinka Kosa, horvatskoga književnika z Vučetinec v Međimorju, šteri je vu 31. leti „zbog torture na Križnom putu nestao neznano gdje", kak piše Katarina Bajuk, vučiteljica i njegva - bumo rekli - dalešnja sóseda. Isto tak je važna obljetnica priločkoga „Pikača", o šteromu šaljivo (a kak bi drugač!) piše naš karikaturist Ivan Haramija Hans. Išče jen navučitelj, Vilko Šercer, piše o 75. obljetnici labodoritrške družine z njegvoga mesta, NK „Kraljevčana, i tak je pokazal da se v Međimorju zdàvnja počel igrati nogomet. A Vladek pak Kapun pedantno, kak samo on zna, pobràja obljetnice važnih dogotkov i osoba, kaj nam je sema skupa jako važno znati.

         Med sakefelejàčkim temama iz historije spominjem sam dvà: Joža Bajuk piše zakaj su se stvorile županije vu Republiki Horvatski, posebno zakaj Međimorska županija, a časna sestra Klaudija Đuran piše o važnoj vlógi varaždinskih uršulinki.

         Vu velikom delu, „Ljudi, događaji i sudbine", donesel sam takaj razne zanimljive teme. Teško je izdvojiti one naj-, ali bi itak izdvojil posebno zanimlive članke od dva profêsora: Franjo Martinez piše o malim, interesantnim ljudima „koji učestalo dolaze kućama, odnosno uvijek ophode kuće - pokućarci", a Vladimir Pletenac pak piše Branku Lustigu o „problemu interkulturacije" ali je listeka poslal na moju adresu. Zaključil ga je onak kak je najbolje: „Tam deje ljubav, nega mržnje". Takaj bi bilo dobro prešteti i članak Ante Lončarića o velikom horvatskom izumitelju Slavoljubu Eduardu Penkali. Se razme, i se druge članke.

         Kak i lanjsko leto, donašam i prirodoslovne teme, med njimi spominjem pisanje o đurđevečkoj hruški, zato kaj to pisanje ne govori samo o prirodoslovlju, točneše, da se i med njega zméšaju neprirodoslovne (neprirodne) teme!

         Blok „Kulturološke teme" posebno donaša članke šteri predstavljaju nazaj skupsloženi Ogranak Društva horvatskih književnikov i to - kaj mora biti na diku - i onih z Varaždina i z Čakovca; što bo drugi ak ne avtorji lepe reči, delali moste prek Dràve!

         A med „Putositnicama" posebno izdvajam članak veterana „reportera-landravca" Martina Lukavečkoga o Cerju Tužnom de su ljudi - veseli. Tak, na priliku, jen med njimi, Ivan Brlek-Vainčik, šteri je - kak pravi selski veseli mudrijaš - ovak znal šalno govoriti:

          Dok je bil Hvaljen Bog, ja sam v štali imal dvajsti nog.
          Ve dok je Zdravo, imam samo jedno kravo.
Kak se čudaj veli vu samo dva stiha; to je izvorna pučka kušnoča!

         Med folklorističkim temama posebno su važne one o međimorskoj popevki kajti je ona i službeno postala nematerijalno kulturno dobro. Tu je i bogati literarni blok i vriedni sastavki školàrcov šteri su nagrajeni na natječaju „Obitelj".

         I tak bi mogel i dale nabrajati. Bole je itak da se to kaj sam spomenul - preštete i siguren sam da bum vam dràgi pajdaš vu vašem domu.

         A sem nam skupa želim kaj se bomo vidli, to znači kaj bomo živi i zdravi, kaj bomo na svétó i ve i k leto!
                                                              Vaš Kólendàr


Potli pisanja: vu člankima na horvàtskom jeziku neštere só reči označene z nadslovnim znakima (aksanima) kaj bi se bolje razmelo, tak na priliku dràgi, Međimórje. Tó nesó znaki za akcente, neg za bole otpréto ili zapréto čitanje.

(5, 6)


Nastavek na sledečomu listu

[Ljudevit Kaj]

Nastavek (z) prethodnoga lista


KAZALO HKK 2014.

Rieč-dvie na začetku    ................................     5
Kolendarij    ........................................      7

I. TEMA: OBLJETNICE MEĐIMURSKIH ŽUPA

1.  225 GODINA MEĐIMURSKIH ŽUPA

Vlč. Pavao Markač i Anđela Frančić: Župa Sveta Marija......    17
Vladimir Kapun: Postanak i opstanak Župe sv. Nikole
biskupa Čakovec...................................    23
Mato Vonić: Župa Draškovec.........................    29
Vlč. Mirko Pilaj: Župa Donja Dubrava...................    41
Stjepan Hranjec: Povijest Župe Goričan..................    49
Bilješke o povijesti župa i župnih crkava u Dekanovcu,
Gornjem Mihaljevcu, Kotoribi, Macincu i Vratišincu
(autori Anđela Horvat i Rudolf Horvat) ...................   59

2.  DRUGE OBLJETNICE
Katarina Bajuk: U povodu 100. obljetnice rođenja hrvatskog
pjesnika Vinka Kosa   ...................    77
Vlč. Ivica Puškadija: Prijedlog obilježavanja 100. obljetnice
rođenja Vinka Kosa    .............................    87
Ivan Haramija - Hans: Jedna pikeča obljetnica............    88
Josip Bajuk: Dogodilo se to 19. prosinca prije 25 godina.....    95
Tomo Blažeka: Prof. dr. sc. Zvonimir Bartolić.............    97
Eduard Vargović: Obljetnice koje obvezuju   . . .............  101
Jurinec Pavao: 120 godina distribucije električne energije u
Čakovcu......................................  106
Vilko Šercer: NK "Kraljevčan 38" iz Donjega Kraljevca
proslavio 75 godina postojanja   .....................  111
Vladimir Kapun: Obljetnice hrvatskih književnika, znanstvenika, domoljuba, udruga i posebno važnih događaja u sjeverozapadnoj Hrvatskoj   ................117

(433)

II.  POVIJESTNE TEME
Josip Bajuk: Povijesni razlozi županijskoga ustroja Republike
Hrvatske i ustrojstva Međimurske županije  ..............131
Marija Milas: Crkva sv. Križa u Križevcima................148
S. Klaudija Buran: Osvrt na odgojno-obrazovni rad
varaždinskih uršulinki   .............................150
Željko Pospiš: Grofovi Celjski u Hrvatskom zagorju    . . . .......169
Željko Pospiš: Krapinski sudec    .........................172
Branimir Bunjac: Bitka za Podturen 4. travnja 1945..........174
Lojzo Buturac: Dva zapisa od prije 100 godina  ..............177
Stjepan Blagus: Demografsko kretanje u Međimurju
posljednjih 50 godina   ..............................179
Josip Črep: Gdje su negdašnji čakovečki potoci i mostovi?    .....182
Josip Črep: Crni potok u Čakovcu na razglednicama i
fotografijama....................................190
Vladimir Pletenac: Svjedoci povijesti rukometa..............193

III.  LJUDI, DOGAĐAJI I SUDBINE
Franjo Martinez: Pokućarci  ............................201
Anto Lončarić: Penkala i njegovi izumi....................212
Vladimir Pletenac: Pismo oskarovcu Branku Lustigu koje mu
sigurno nikada ne ću poslati.........................216
Pozdrav Apostolskog nuncija u Republici Hrvatskoj
nadbiskupa Alessandra D' Errica na koncu svečanog
euharistijskog slavlja u Župi Sveta Marija.................219
Ivana Mikec Dodlek: Posvećeno schönstattsko svetište
u Maloj Subotici    .................................223
Martin Mihaldinec: Mirakul u Bakovčici...................225
Juraj Matunci: Dijak prvak..............................228
Mladen Gene: Župnik u mjestu koje su komunisti zvali - škola
revolucije.......................................232
Mladen Genc: Nakon 20 godina pronađena jedna od
najvrjednijih ukradenih slika    ........................237
Mladen Genc: Haški sud oslobodio Momčila Perišića..........240

(434)

IV.  PRIRODOSLOVLJE
Dunja Horvatin: Zujeći sladokusac   .......................247
Vladimir Miholek: Kruška đurđevačka trorotka   .............249
Franjo Martinez: Prirodoslovna sastavnica u djelu Milana
Kučenjaka, svećenika prosvjetitelja....................253
Josip Črep: Erozije i opasna pomicanja zemljišta.............257

V.  KULTUROLOŠKE TEME
Tomo Blažeka: Knjižnica i čitaonica i Muzej Croata insulanus
grada Preloga....................................265
Danijel Šantalab: O Ruži Klein održan skup u Višnjici   .........272
Vera Zemunić: Kaj je to - Bok?   .........................274
Obnovljen rad Ogranka Društva hrvatskih književnika
- Ogranak Čakovec-Varaždin   ........................277
Ivica Jembrih: Hrvatski haški uznici, Vsako telo vu sebi skriva   . . 278
Ladislav Radek: Iverje svakodnevice   .....................281
Petrana Sabolek: Kaša s hudeh misel, Lice sjenokoše, Ruže
mrtvih boja   .....................................283
Biserka Težački Kekić: Dan njene rasutosti, Sama sebi
domaćica, Ribama domaćica    ........................286
Stjepan Hranjec: Sudbina kaja u suvremenom dječjeknjiževnom
kontekstu.......................................287

VI.  PUTOSITNICE
Martin Lukavečki: Cerje Tužno - ljudi veseli................295
Ivica Jembrih: Put na Ivanščicu.........................300
Dunja Horvatin: Bajka na dlanu, lokot i daska   ..............303

VII.  FOLKLORISTIČKE TEME
Međimurska popevka - kulturno dobro!    ..................309
Dragica Karolina Šimunković: Međimurska narodna pjesma živi
i u svom je trajanju podložna promjenama...............315

(435)

Lidija Bajuk: Od etnografskih terenskih istraživanja
Udruge Matapur do zaštite hrvatskih tradicijskih
napjeva Međimurja ................................320
Josip Janković: Mjesne osobitosti u nekim hrvatskim
kajkavskim izrekama iz Međimurja....................327
Tomo Blažeka: Kak se prelo v Čavcima....................332
Gorčana Marta Matunci: Babotučka vojna..................335

VIII: GOSPODARSTVO
Đuro Horvat: Zašto ne možemo sretno živjeti?...............343
Tomo Blažeka: Petnaest godina uspješnoga rada tvrtke
Bernarda  .......................................347

IX.  PRIKAZI, OSVRTI
Tomo Blažeka: Pak sam tu   ....... . . ...................355
Stjepan Hranjec: Novi naslovi, unatoč besparici . . . ...........358

X.  IN MEMORIAM
Dragutin Feletar: Dragutin Šafar (1915. - 2013.}   ............365
ĐuroBel: Stjepan Juras-Štef (1947. - 2013.)   ...............367

XI.  BELETRISTIKA
Nagrađeni učenički radovi:
Maja Horvat: Moja familija - Horvati    ..................373
Lea Carović: Moja obitelj    ...........................375
Klaudia Vrbičić: I nakon tuliko lejt.....................376
Martina Kolarić: Tak je to pri nas   .....................377
Anka Anastazija Balent: De su ta leta, Vu tom dragom kraju .... 378
Anica Barković: Bingo (malo, crno, kitnjasto)  ...............380
Đuro Bel: Zebrane misli...............................383
Đuro Bel: Tretja sneha...............................390
Kristijan Curila: Moj deda   .............................396

(436)

Božica Drakulić: Dojdi vu moje senje, Ledene rože, Čovek je
kak i sveca......................................398
Goran Gatalica: Sfumato ognjišča, Kulikogoder, Zadnjim cugom
prejdeš    ........................................400
Božidar Glavina: Kaj je denes sigurno?  ....................402
Stjepan Graš: Zvijezdo, Sreća...........................406
Marija Hunjadi: Jutro, Ivanu Mustaču-Kantoru  ..............408
Ljubica Ilijaš: Ruža  ..................................410
Branka Jagić: Cuček mali prestrašeni, Smetišče   . . . ..........410
Josip Janković: Sveta noč (prepjev).......................414
Katarina Jovan: Jedan dan iz mog dnevnika.................415
Đorđe Klisurić: Gospodine (Gospod, prepjev Ivica Jembrih)    .....416
Ljubica Kolarić-Dumić: Dok ih promatram među lijehama.......417
Spomenka Marciuš: Dnevi su kak slike....................419
Ana Mikelec Gotal: Podari, prijatel, Naša hranitelica zemla,
Žedna zemla.....................................420
Barbara Moćnik: Oda Suncu, Kamenjari Kornata.............422
Damir Pilko: Kroz život koračam s Tobom, Naj živiju stari cajti . . 423
Vinko Rojko: Ta duha, Samo one  ........................ 425
Barbara Turk: Spomen na Zrinske i Frankopane, Mučenika
znamen........................................427
Magdalena Vlah-Hranjec: Prosim Boga.....................429
Josip Vrček-Peharček: Fala    ............................430
Vlado Vukelić: Naš dragi  ..............................431
Vera Zemunić: Cvjetnica...............................431

PROMIDŽBENE PORUKE.............................439

(437)

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

HRVATSKI KAJKAVSKI KOLENDAR 2014.
Godišnjak Ogranka Matice hrvatske u Čakovcu

Nakladnik
Ogranak Matice hrvatske Čakovec
Park Rudolfa Kropeka 2
Tel./fax.: 040/314 080
e-mail: matica-hrvatska@ck.t-com.hr

Za nakladnika
Stjepan Hranjec

Tiskano u studenome 2013. godine

Naklada
2000 primjeraka

Tisak
ZRINSKI d.d. Čakovec

ISSN 1332-2141